BOSNA FILM

BOSNA FILM, poduzeće osnovano u Sarajevu poč. 1947. odlukom Komisije za kinematografiju vlade NR BiH kao samostalna ustanova za proizvodnju filmova. U prvim godinama po osnivanju realizira Mjesečne preglede i dokum. filmove, te nabavlja proizvodne pogone i gradi atelje. God. 1956. dijeli se u tri samostalna poduzeća. Bosna film — poduzeće za proizvodnju filmova, Filmski studio Sarajevo — za teh. obradbu filmova i Foto film — laboratorij za obradbu vrpca i fotografije; 1963. izvršena je ponovna fuzija u jedinstveno poduzeće. Uslijed nerentabilnog poslovanja B. je rasformiran 1975, kad sva imovinska prava i fond filmova preuzima Sutjeska film.

Prvi igr. film, Major Bauk N. Popovića, poduzeće je proizvelo 1951. Pedesete i početak 60-ih godina su u znaku gostovanja redatelja iz razvijenijih kinemat. sredina; najviše uspjeha imali su filmovi Stojan Mutikaša (F. Hanžeković, 1954), Hanka (S. Vorkapić, 1955), Pet minuta raja (I. Pretnar, 1959) i Kozara (V. Bulajić, 1962). U Bosna filmu svoje prve igr. filmove ostvaruju brojni istaknuti bosanskohercegovački redatelji, tako B. Kosanović, T. Janić, P. Majhrovski, Ž. Ristić, M. Kosovac, H. Krvavac, G. Šipovac, B. Čengić, B. Drašković, V. Filipović i J. Lešić. Ukupno je poduzeće Bosna film realiziralo 34 Mjesečnika, 123 kratka filma i 55 igranih, od čega 7 kao koprodukcije s inozemnim partnerima, a 5 u međurepubličkoj suradnji. U dva maha filmovi Bosna filma osvajali su Velike zlatne arene u Puli: Kozara (1962) i Sutjeska (S. Delić, 1973), a tri puta Srebrne arene za režiju: H. Krvavac za filmove Valter brani Sarajevo (1972) i Partizanska eskadrila (1979), te B. Čengić za film Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji (1971).